Nebbiolo

Inchazelo

iNebbiolo yinhlobo yeligilebisi lelibovu lelihlobene nalamanye lasakhulile lakahle emhlabeni wonkhe.
Kubonakala ungatsi itfole ligama layo egameni le Italian, nebula, lekusho inkhungu noma sitfwatfwa, noma kungoba ivutfwa muva uma inkhungu yelikwindla icala kuvela e Italy, noma ngenca yaletinkhungu letimhlophe tichakaza letivela kulesikhumba semagilebisi uma lamagungumence asavutsiwe. iNebbiolo ingatsi yintalo lelihlobo le Italian iFreisa, kepha bungibo balabatali balalabanya batali kuyangabateka.
Kubonakala ungatsi sihlobo lesisondzele se Viognier.

Lapho ivela khona

Ngekuya kwekuhlatiya kwe DNA, iNebbiolo ivela kakhulu ePiedmont noma eValtellina lese nyakatfonshona lese Italy. Nguyinye yetinhlobo letindzala letilinywa/letihlanyelwako eItaly, ngekusho lenhlobo kutsi ibhaliwe Ematjeni Abo ase Torino ngetikhatsi letiphakatsi kwelishumi nakutsatfu endvulo.
Kuyacatjangwa kutsi le Nebbiolo yinhlobo lefaniswa ne Spionia, ngu Mbhali wasema Roman, Pliney lokunguyena amdzala encwadzini yakhe iNaturalis historiae, emuva e1 AD.
iPiedmont itakhele kwatiwa eminyakeni leyengcile ngeliwayini le Barolo yayo kanye ne Barbaresco, leyakhiwe kumagilebisi eNebbiolo letfutfukiswe ngetindlela letitsite etindzaweni letisetigodzini. Ngesikhatsi se 15th endvulo, Nebbiolo wajatjuliswa kuphakama ngemfutfo etindzaweni tase Barolo, letatiwa ngekutsi yi La Morra phambilini, lokubulala noma lokujutjwa phansi kwamanye walamavini kungaba sijeziso ngekulahlekelwa sandal sangasekudla noma kulengiswa.
Le Barola kanye ne Barbaresco, ekuhambeni kweminyaka, ibitwe ngekutsi “yiwayini yemakhosi phindze emakhosi ewayini” eItaly.
Phambilini, leliwayini belingacondvwa kahle malisheshe lanatfwa. iBarolo lekahle, nomakunjalo, bekumele ikhuliswe ngelishumi nakubili ngemnyaka kwentela kukhulula likhono layo lelingilo. Phindze ikhicita kalukhuni, nalabanye bantfu labahhalatisako kutsi kukhicita kwe Nebbiolo kumele kungatsatselwa etulu ngulabakha iwayini labanelukhono lekukhicita lenhlobo lehluphako/lesokolisako, iPinot noir.

Lamanye emagama/emabito

Yatiwa phindze ngekutsi yi Chiavennasca, Picutener, Spanna kanye ne Nibeul.

Kukhicita eNingizimu Afrika

Sitjalo sekucala ungatsi sichamuka e Italy nga Prof Abraham Izak Perold ngetikhatsi ta 1910. Incumbi yetitjalo letitsembisako tachamuka nge Vititec emkhatsini wa 1990 na 1995. Steenberg Winery we Constantia wabonakala angumlimi wekucala ngekukhicita inhlobo yinye ye Nebbiola ngemnyaka wa 1990s.

Tindzawo tekukhicita

Kukhicita la Ningizimu Afrika kuncane, kuncane ngema hekitha lamashumi lamabili nesihlanu (25 ha) lakabhalwa nga 2016. Incumbi yaletinsimu temagilebisi titfolwa eBreedekloof, Stellenbosch nase Cape South Coast, ebe ePaarl, le Klein Karoo kanye ne Northern Cape nato tinetindzawo letincane letinemkhicito.

Kukhula/Kuhluma

Lenhlobo itsandza tindzawo letipholile. Inemandla lamakhulu, kanye nelinani lekukhicita 12 t/ha kuya ku 18 t/ha.

Kuvutfwa

Ivutfwa ngekuphangisa/ngekushesha phakatsi nesikhatsi, kusuka kuhhafu wekucala wenyanga yeNdlovana.

Emagungumence

Lenhlobo ikhicita linani lelisemkhatsini, lelikhulu, leliyindingilizi kuya kulemfisha lesandingilizi lecijile yemagungumence lene violet lebovu lejika ibemnyama uma ivutfwe ngalokugcwele/lokuphelele. Lesikhumba sincama phindze sicinile, ibe lenyama inejusi phindze inekuba netitselo.

Emacembe

Emacembe laluhlata lotopele eNebbiolo mancane kuya emkhatsini ngelinani, indingilizi leya ekucijeni kanye nekuhlukana kasihlanu.

Tilokatana nemagciwane

Ingabanekutsintseka ngemuhlwa lophansi, umuhlwa loyimphuphu kanye nekushiswa lilanga. Kuna kwendvula ngesikhatsi sekuvuna kungenta kubola kubotrytis.

Kusetjentiswa

Sisindvo lesincane lesikhicitwa la Ningizimu Afrika tisetjentiswa kuhlanganisa phindze njengenhlobo yinye yemawayini.

Kuvelela/Kunonga

Lenhlobo nguyinye yaletimbalwa letingabonwa ngembala yawo, ngalewayini yayo lemnyama lekhula kancane endzaweni lencane. Letitjalo letikhona la Ningizimu Afrika tikhokha titselo letinemandla kanye netinhlobo temagungumence.