Umkhonto weSive wase Limpopo

Sisekelo seMKhonto weSive sase Limpopo simnyama nalokuluhlata nesisho – KUHLANGANA NGEKUTHULA KANYE NEMPHUMELELO, kubhalwe ngalokushona phansi lokumhlophe. Lelihawu linemabala lamtfubi lagegetelwe ngulokumahlahlana ngetulu kanye nalokuyindingilizi leluhlata lesihlahla ngekhatsi. 

Lolokusetulu ngasekugcineni kwalelihawu kuluhlata. Lelihawu likhomba kutifaka kwa hulumende kutsi utovikela emalungelo ebantfu. Lolokuyindingilizi kumele emandla kanye nekucima/kuma kwebantfu. Lamahlahlana layindingilisi amele tintsaba kanye nekuvutfwa kwetindzawo tekulima eSifundzeni sase Limpopo.

Le cornet lesetulu kwalelihawu iboniswa ngemacembe labovu nalangemagolide lasihlanu. Le cornet ikhombisa bukhosi. Le cycad sitjalo lesingasiyo ingoti, sikhombisa kugcina nekuchubekisa kwekuhola ngesintfu. Lokwesekelwa kwe Mkhonto weSive ngemabhafalo, lamele kuhlangana, emandla kanye nekucina kwepolitiki.

Imbeje ye Tilwane – iBhafalo (Syncerus caffer)

©Karl Svendsen

iBhafalo yase Afrika silwane lesinkhulu futsi lesinemandla lahlala kumhlambi. Emabhafalo lamasikati nalamadvuna anetimphondvo, nomanje lamadvuna analetinemandla kantsi futsi titjekile kunaleto letinsikati. Adla emadlelo lasicumbi kantsi futsi anesisindvo lesihle endzaweni, kuloko angenta tjani lobudze bube bufisha, lekutsandva nguletinye letidlako.

Njengemhlambi lomkhulu, tiyayaluka natikhokha emangcoliso emhlabatsini bese kuhlangana nebulongo bawo lokuvutsisa lomhlabatsi ngesikhatsi tinyakata. iBhafalo lendvuna tibekwa ngelinani lato, ngemandla kanye nendlela letilwa ngayo. Ngesikhatsi tikhula leletindvuna tidla phambili kunemhlambi kanye nasenkhabeni kwentela kutsi titoba netjani longakatsintwa natidla.

Phindze atfole sivikelo lesikahle kuleto letitingelako. Tinkhabi letikalelwa etulu nato tiba nekutfola lokukahle kunoma nguyiphi inkhomo. Umangabe ahlaselwa nguletinye tilwane tikhokhela tinkinga ngaphansi lekwenta lomhlambi wonkhe uvume njengentfo yinye. Lamatfole kanye netilwane letincane titfola kuvikeleka naletinkhomo enkhabeni tibe leto letindzala letindvuna tisusa lolokuyinkinga.

Imbeje yeSihlahla – Lokuyindingilizi (Adansonia digitata)

©Ann Gadd

Letihlahla tetimphandze letiyindingilizi titfolwa kuncenye yase nyakatfo yase Sifundzeni sase Limpopo, phindze titfolwa kuletinye tincenye tase Afrika nase Australia. Tikhula tibe linani lelikhulu futsi tingaphila imphilo lendze, tinsuku tikhomba kutsi letinye taletihlahla tihambela kuminyaka letinkhulungwane letintsatfu ngebudzala.

Sihlahla lesingatfolakali kahle nawusibuka, nemagala lasakakako langabukeka njengetimphandze, kube ungazutsi siphindze sahlanyelwa sabheka phansi. Lesihlahla sinetimbali letimhlophe letivama kuvuleka ebuku phindze tineliphunga lelingajabulisi, kubantfu kenoko, kufana nekubola kwalensha lokukhanga tilwanyana letiyalukako kanye nemalulwane kwentela kuvundzisa.

Lesitselo, lesingakhula sibelunyawo ngebudze, sitfwala tinhlavu letivalwe ngemphuphu lemhlophe, levutsiwe ngavitamin C kanye ne tartaric acid. Lekhililimu lenguyona ye tartar yentiwa kusuka kuletinhlavu tale sihlahla. Lesihlahla ngekuhamba kwetikhatsi sinikete umtfunti, kudla lokukahle kanye nemutsi kubantfu kanye netilwane.

Translated by Phindile Malotana