Umculo ne Mdanso ngeLisiko lesi Venda

Incenye Lesenkhabeni ye Mphilo yema Venda

©Dr Peter Magubane

Umculo ne mdanso udlala indzima lenkhulu emphilweni yema Venda, wentiwa emishadweni nase mingcwabeni, emicimbini nase tikolweni tekusoka, kunatfwa bobhiya phindze kuhlangwane. Umdanso uphindze ubaluleke emasontfweni lakhululekile lapho khona emaVenda lamaningi angina khona. Labanye bashayi bemiculo badlala tingoma letatiwako netenkholelo, kepha tindlela tesintfu tivame kufakwa etintfweni tesimanje.

Tinsimbi temculo, umculo, ingoma kanye nemdanso tichaza sigaba kanye nemandla, phindze tibe neligcozi lelitsite lenkholelo. Tinsimbi letiningi lesetinyamalele kuncenye ye Afrika tisasetjentiswa: imbila (xylophone), imbira (ipiano ye sandla), thsikona (lokufutfwako lokwakhiwe ngemhlanga), ligidali letintsambo, imirumba (tigubhu), ingoma (tigubhu te bhesi) ne thungwa (tigubhu letifana nengoma, kepha tincanyana).

Tinkhosi tatinako (solo tisenako) itshikona, le indlela yako yayikhombisa emandla ato nekukhotsanywa ne, bantfu babo. Tigubhu te ngoma, intfo yinye lenkhulu lekhomba bukhulu, phambilini betidlalwa endzaweni yemacala kuphela. Bantfwana labancane kakhulu bayakhutsatwa kutsi balingise tingoma talabadzala kanye nemidanso.

Nasebakhulile, bahlabela tingoma tebantfwana (nyimbo dza vhana): nyimbo, tingoma letilula letihlatjelwa ngelilanga, ne ngano, ngesikhatsi sasebusuku, ikakhulu nakuvunwa (mavhuya-haya). Intfo yesibili tingoma tetindzaba leticocwako, letivame kudlalwa ngulabadzala kanye nebantfwana bebulili bobubili. iDzhombo, lechazeleka ngekuboniswa kanye nekwenta kwayo, kwenteka ngesikhatsi inyanga yasebusuku iphumile emavhuya-haya.

Emantfombatana nebafana bayabykana bese, baphekeletelwa kushaywa kwetandla, badanse ngekujika emkhatsini wemalayini. Lomdansi utsintsa umuntfu webulili labukene nabo kukhomba indlela yekunconota. Letingoma tinendlela yekulandzeleka kanye nemsindvo nalokunyenti lokuhlangahlangene kune nyimbo ne ngano.

Imidanso Lengiyo yema Venda

©Dr Peter Magubane

Lemidanso lengiyo leyentiwa bantfu labancane ngaphambi bangene emshadweni yi tshikanganga ne tshingombela. Iyincenye lebalulekile yemphilo, kepha lolokukhombako kubona kutsi atikagugi kakhulu. Le tshikanganga ngumdanso lophangisako lapho khona bafana badlala lokufutfwa ngemlomo lokwakhiwe ngemhlanga bese emantfombatana abaphekeletela ngetigubhu te thungwa ne mirumba. Kudlalelwa kujabulisa, kepha imvumo kumele itfolwe lesuka kulophetse noma enkhosini.

Le tshigombela, yemantfombatana, ivela kungafiki sikhatsi sekuvuna. Ngekuphekeletelwa sigubhu sinye sethungwa natimbili te mirumba, intfombatana icala ingoma bese lalamanye ayangenelela ngelikhorasi; badansa ngendlela leya emuva bagegelete letigubhu, livi lalalengoma libe liphakama. Lomdanso we malombo ngumdanso wesigaba ssesibili wekuphiliswa kwemuntfu (ikakhulu wesifazane) lophambanisiwe ngumoya longenandzawo (tshilombo).

Uma wesifazane agula bese nesitfunywa siyasho lokutsi kukhona itshilombo, kwelashwa lokubalulekile kuyadzingeka. Esigabeni sekucala, lobukako lomkhulu (maine a tshele) wenta lowesifazane ahlanye, lokumenta kutsi aculeke, amelaphe ngemitsi bese ucela imimoya kutsi itichaze kanye netifiso tayo. Lomoya ubese uyetfulwa kulomtimba walowesifazane (kukhuluma nemimoya), kunekutsi atame kentwa imimoya lemibi kutsi ihambe.

Esigabeni sesibili, lolokhuluma nemimoya ungenela badansi be malombo baphambilini labalashiwe. Lomdansi utsandza indzawo kule khoro (ebaleni) lalenkhosi, lenika lommango incenye yetinsimbi takhe.

Lomoya uvame kuba wesillisa, bese besifazane labaphambatisekile babese batiphatsisa kwebesilisa, bagcoka tembatfo tebesilisa (emajazana lamancane, bothayi netigcoko) bese baphatsa tintfo tebesilisa letincane (lokufana netagila noma emazembe lamancane). Loku sekuchubele ekwetsembeni lokutsi licembu lelitsite lenkholelo ye malombo yinhlangano lehambako letama kumisa bukhulu bebesilisa.

Translated by Phindile Malotana