U langa tshimela

© Louise Brodie

U kaṋa

U kana nḓabula musi tshimela tsho no fa. Hezwi zwi nga itwa nga zwanḓa wo fara forogo kana nga mitshini. Mavu a fanela u thoma a bviswa musi u tshi khou kaṋa.

U ḓala - tonnes per hectare

Ya fhasisa: 15 tonnes
Yo linganelaho: 30 tonnes
Ya vhuḓi: 40+ tonnes

U vhewa

Arali mavu a oma nḓabula dzi nga lalama dzi mavuni. Ahu faneli uvha na u sheledza kana u na ha mvula. Arali mavu o thaba nḓabula dzoṱhe dzi fanela u kaṋiwa na zwezwo. Musi dzo no kaṋiwa dzi fanela u bviswa ḓuvhani dza ṱanzwiwa dza vhewa swiswini, fhethu ho dzikaho ho omaho.

Zwikhokhonono

Zwikhokhonono zwono ḓivhea zwine zwa wanala ndi Thrips, tuber moth, aphids na nematodes

Malwadze

Malwadze ane aḓivhea ndi: Downy mildew, purple blotch, leaf mould, black mould, soft rot, bulb rot

Translated by Khalirendwe Nekhavhambe
 zwa murahu