UNelson Mandela umlamuli ngokuqoqwa nguRaymond Louw

© Eric Miller

Isidlo semini nabafazi bababophi

Kuthatha umuntu okhethekileko kobana indoda eqede iminyaka eyi 27 yepilo yayo ivalelwe ejele ,engungazimbi wakarhulumende owonakeleko ,ihloso yawo bekukubusa abantu abanzima njengengcila ,ifune ukuthabisa abahlolokazi nabafazi babagandeleli bakhe ngesidlo semini.

Ngilokho uMongameli weSewula Africa uNelson Rolihlahla Mandela akwenzako, iminyaka emihlanu ngemva kobana iminyango yejele ivulwe waphuma kiyo ayindoda ekhululekileko. Ngemva kwesenzo leso waphakanyiselwa e-ofisini eliphezulu enarheni, kilokhu ekwatlhadlhulwa njengamakhetho amkariso mraro.

Ukuzithabisa nabantu abanzima into engaziwako

Eminyakeni yangaphambili kwalokho ,bona abafazaba babonwa bajame ngokuzimisela eduze kwamadodabo ,batjho iimbongo ezikhombisa indlela ebebehloye ngayo,abantu bomhlobo omunye ngaphasi komthetho webandlululo.Iqhinga labo elikhulu lokukatelela abantu benarheni le abayizingidi eziyi -40, kobana bathobele imithetho ebudisi ,ebekwe mabhuru abusako azingidi ezintathu.

Abafazaba bebangathintani nabantu abanzima benarha le, kodwana bebazibisela phasi baqhawule ngezandla iinhlakani zebala elinzima, ezibuya ngaphandle kwenarha le, ngombana bangafuni ukubonwa bonyana banebandlululo.

Abantu abanzima benarha le bebabakapi benkuni, nabakhi bamanzi, bafanelwe kwaphela misebenzi yezinga eliphasi ebekwe mithetho eyenziwe madodabo. Ngabo ubujamo lobo, abantu abanzima bebangaphiwa ngitjho nelungelo lokuzikhethela.

Nangabe abantu abanzima bangathobeli umthetho loyo bebaqothwa, babotjhelwe ngendlini, bafakwe ngejele namtjhana babulawe UMongameli uMandela yena ngokwakhe uqede incenye yepilo yakhe, akgodlhelelele ezinye iinjeziso ezifana nalezo.

Translated by Busisiwe Skhosana