Ukutlhogonyelwa Kwenlwane Zomango Ezizumako kanye Nomthetho

©Chris Daly
Iinlwane zomango ezizumako ziyingozi ekulu emnothweni wabafuyi abatjha abafuya ngehloso yokwenza inzuzo. Begodu kungenye yakanobangela omkhulu wokobana abafuyi abanengi bangasafuni ukufuya nokukhiqiza ifuyo.
Abafuyi baqalene nomraro wokutlhogomela iinlwane ezizumako.Ngakwelinye ihlangothi banelungelo lomthethosisekelo kanye nesibopho sokuvikela inarha yabo, endabeni le ekubalwa nefuyo. Ngaskhathisinye babonwa njengabatlhogomeli benarha, begodu banesibopho sokutlhogomela nokuvikela i-biodiversity eza nalokho.
Ukwenza izinto zonakale khulu, zomthetho wokutlhogonyelwa nokulawulwa kwenlwane zomango awusisepepeneneni begodu mnengi esitjhabeni kanye nesifundeni, begodu uvame ukurarhana nanyana utlolwe ngalanga angafaniko, umthetho kanye namapholisi wemfunda ngemfunda uyahluka. Abakhiqizi befuyo abanenarha eendaweni ezahlukahlukeneko, ngeze babavumela kobana basebenzise iindlela nanyana imithetho yokuzilawula engafaniko eencenyeni ezahlukeneko zamaplasi.
Indlela ehle yokuqeda ukungabi nesiqiniseko le nokuqiniseka bona abaphuli umthetho lokha nabalawula lokhu, abafuyi kutlhogeka bona bakhe ubuhlobo bebathinte ama-ofisi wesifunda sangekhabo we-Nature Conservation nanyana we-Predation Management Forum ukuze bathole iseluleko. I-Predation Management Forum ithwasisa abafuyi ngokobana bathole amathulusi wokutlhogomela iinlwane zomango kuhle.
Imithetho eqakatheke khulu, ekufanele ilandelwe lokha nakutlhogonyelwa iinlwane zomango ezibazumi ngewe-National Environment Management Biodiversity Act kanye ne-Animal Protection Act.

I-Biodiversity

©Louise Brodie
Umthetho we-National Environment Management Biodiversity Act (Act 10 of 2004) uhlose ukuvikela i-biodiversity kanye ne-ecosystems. Ukubulawa kanye nokuzunywa kwenlwane ezisengozini yokuphela nanyana iinlwane ezivikelweko akukavunyelwa ngaphandle kwalokha islwane bezomthetho basibona sibanga umonakalo.

Kungathathwa amagadango ngemva kokobana bathole imvume kobana bathathe amagadango wokurarulula ummraro loyo. Bezomthetho bawutlola phasi umthetho loyo ovunyelweko eenlwaneni ezithize kanye namagadango ekufanele bawathathe nange islwaneso sibanjwa – ukwenza Isibonelo, nange isilwana sitlhoga ukutholwa, kobana sikuphi, nokobana kutlhogakala bonyana kwenziwe njani lokho.
Ngokuya ngokomthetho lo, abafuyi kungabangcono kobana basebenzise iindlela zokutlhogomele ezipheleleko, ukuvikela ifuyo yabo eenlwaneni eziyizumako begodu bathathe amagadango wokukhandela ukulinyazwa ifuyo yabo kungakahloswa. Abafuyi bavunyelwe ukubulala islwane esivikelweko lokha nabalinga ukuzivikela nasibahlaselako, kodwana lokho kufanele kubikwe msinya e-ofisini le-Conservation Office, elizokurhubhulula indaba le.

Iindlela Ezingakalungi Zokutlhogomela

Ngokuya ngokwe-Animal Protection Act (Act 71 yonyaka ka-1962), akunandlela zokulawula ezingasetjenziswa ngendlela ebanga ubuhlungu kanye ngokobana islwane sitlhage. Abafuyi, kufanele balise iindlela zokulawula ezingabanga ubuhlungu emzimbeni wenlwane obufana nokubamba iinyawo zenlwane, ukuzifakela itjhefu nanyana ukuzifakela abonoqhaka. Ngaphandle kokobana kubangela ubuhlungu eenlwaneni, iindlelezi zinina bezibambe iinlwane ezingakenzi litho.
Ukusetjenziswa kwabonoqhaka kumraro, ngombana bangabasikhali sokubulala esitrebha besilimaze yoke imihlobo yenlwane lokha nakabekwe sisandla esinganalwazi. Into ehle kukobana uwubeke lapha uzokubamba khona islwane esithize osifunako, usibambe ngaphandle kokusilimaza.
Ukusetjenziswa kwezinja zokuzuma akusathandwa, ngombana izinjezi zivamise ukona iinlwane ezincani ezimunyako lokha nazingatlhogonyelwa kuhle.
Ngokuya ngokwe-Animal Protection Act (Act 71 of 1962), zizinja ezithwasisiweko kwaphela ezingasetjenziswa begodu zingasetjenziselwa kwaphela ukufuna umtlhala wenlwane zomango ezizumako. Izinjezi akukafaneli zibulale nanyana ziwunawune islwaneso begodu izinjezi kufanele zitlhogonyelwe.

Translated by Busisiwe Skhosana