Weeping Boer Bean

© Roger de la Harpe

Ligama

Weeping Boer Bean (Schotia brachypetala)

Lamanye emagama

Huilboerboon, Tree Fuchsia, ne African Walnut

Setfulo

Lobuhle baletimbali kukulelibala lato lelikhanyako lwetigogo letivikele lapho kuphuma khona timbali, tinhlwayi kanye nemahlanga (emahlanga etimbali). Letimbali tikhokha incumbi yalokunongotelako, lokwehlela phindze kuwele noma ‘kuwe’ kusuka kuletimbali futsi kungaba ligama lelingilo mbamba, the Weeping Boer-bean, noma Huilboerboon nge Afrikaans.

Inchazeolo

Le Weeping Boer Bean sihlahl lesihle, sisemkhatsini kuya ebukhulwini nekuvuleka lokukhulu, emagala lahlangene, sichobo lesiyindingilizi. Inesicu sinye lengalesinye sikhatsi emagala aso awela phansi. Tihlahla tingafika kumashumi lamabili nakubili nge m kuya etulu, kepha ikhula kakhulu ngelishumi nakunye kuya eshumini nesitfupha nge m nekululeka lokulishumi kuya eshumini nesihlanu nge m. leligcolo liyahwaya futsi linsundvu noma mphunga losansundvu.
Lamacembe ahlangene, netincenye letine kuya kuletisitfupha temacembe, yinye lenemugca logcwele losagagasi. Lamacembe abovana kuya kucopper uma asemancane, bese ajika abenguluhlata lokhanyako nasekakhulile abeluhlata lomanyako lotopele. Etindzaweni letifutfumele lesisihlahla sihlala siluhlata, kepha etigodzini letibandzako siwa emacembe, siphuma emacembe aso sikhatsi lesimfisha sasebusika kuya entfwasanhlobo.

Timbali

Letimbali tingulobovu lotopele, futsi tiphuma tibe tinengi, ngetikhehle temagala letihlangene esigodvweni lesidzala ngesikhatsi sentfwasahlobo (ngeNgci kuya kuNgongoni). Lesikhatsi sekuphuma kwetimbali asateki kahle kulesihlahla ngetimbali kungaba ngemamitha lambalwa lakhashane kuyinye lete timphawu tetimbali. Lokungateki kahle kungetelela tinyoni letidla lokunongotela, nekugcizelela sikhatsi lesidze sekudla.

Sitselo

Lesitselo sicinile, sipatalele, sinesigodvo, sigogo lesinsundvu lotopele lesipatalele, inhlanyelo lensundvu lohhwabile lengaba bukhulu lobumashumi lamabili ema mm lekulula kuyibona ngelibala layo lelimtfubi leliyincenye yenhlanyelo. Lesigogo siyahlukana kulesihlahla, sikhula ngesikhatsi seluhlobo kuya esikhatsini selikwindla (inyanga yeNdlovana kuya enyangeni yeNkhwenkhweti).

Kusetjentiswa

Le Schotia brachypetala ikhanga incumbi yetinyoni, tilwane kanye netilwanyana futsi inemsindvo, inemndlandla uma isembalini. Tinyoni letidla lokunongotelako, ikakhulu tinyoni telilanga, tinyosi kanye netilwanyana tidla khona kulokunongotela. Tinyoni letidla tilwanyana tiyatidla letilwanyana letikhangwa nguletimbali. Tinyoni letinkhulu, tingobiyane kanye netimfene tidla letimbali, tingobiyane tidla letinhlanyelo, tinyoni tidla incenye yalenhlanyelo bese lamacembe adliwa yigame bese bobhejane labamnyama badla emagcolo. Lesikhatsi sebavakashi sona sigadvwa endzaweni yetilwane.
Akusiko eSchotia brachypetala kuphela lakukhetfwa sihlahla lesikhangako, siphindze sibe nenombolo yetintfo lesisetjentiswa kito. Kudidiyelwa kwaleligcolo kutsatfwa kuyolapha silungulela kanye nelibhabhalazi. Inhlanganiso yeligcolo nemphandze kusetjentiswa kucinisa umtimba nekugeza ingati, kulapha simo senhlitiyo nekusheka, kanye nekutfoba buso. Letindumbu timnandzi naticedvwa kushiswa, lenoma tehla ngelifutsa nangephrotheni tinemacarbohydrate lasetulu. Bonkhe bantfu labamnyama kanye nebase Europe bakucala bemapulazi kutsiwa bake bashisisa sigogo lesesikhulile base badla letinhlavu, kulungiselela labakufundza kuma Khoikhoi.

Indzawo

Le Weeping Boer Bean ivela etindzaweni letifutfumele letomile ebushveld, emahlatsini lawa emacembe nasemahlatsini etihlahla letihlangene ikakhulu eceleni kwendzawo lenemifula kanye nemanti noma intsashana lendzala lenemuhlwa.

Lapho titfolakala khona

Titfolakala emugceni lophansi kusuka ngase Umtata lose Eastern Cape, kuya eKwaZulu-Natal, eSwaziland, eMpumalanga, Northern Province kuya eMozambique nase Zimbabwe.

Ligama Lelathini

Schotia brachypetala.
Leligama le brachypetala lisho ‘kuba nemabawa lamafisha’ ngesi Greek bese kuchaza letimbali letehlukile kuletinye timbale letise Schotia ngekutsi lamabawa angaba noma ancishiswe ngalokuphelele kuba yintfo lencama njengelilayini.