Zebra

© Shem Compion
Huna zwigwada zwivhili zwa mbiḓi hangei Southern Afrika, dzine ha vha Buchell’s zebra na mbiḓi ya thavha. Madzina haya a amba uri dzi ya wanala kha nḓowelo dzo fhambananaho naho zwi tshi amba uri tshinwe tshifhinga uya wana dzi tshi khou tshimbila dzoṱhe. Tshigwada tsha vhuraru ndi Grevy's zebra i wanala East Afrika

Burchell's Zebra

Ndi yone yo ḓoweleyaho kha dzingu ḽa Afrika, na hone yo no khethekanyiwa lwa sumbe ubva kha lugwada lwayo, ha vha inwe yo no vhidzwa upfi Guagga zebra i wela nga fhasi ha Burchell’s zebra.

Na vha dzi biology vha khou lingedza u i vhuisa murahu nga u shumisa dzi DNA dza dzinwe mbiḓi dzo khethiwaho. Mushumo wa hone u khou tshimbila zwavhuḓi nga mbalo ya dzi Guagga dzi khou vhonala dzi tshi vho tshimbila fhethu hadzo dzi dzoṱhe.

Mountain Zebra

Sa vhunga dzina ḽi tshi khou ḓi amba dzi wanala fhethu hune ha vha nnṱha dzi thavhani sa fhethu hu no tou nga Western na Eastern Cape kha ḽa Afrika Tshipembe, na dzi thavhani nnzhi dza Namibia. Ndi ṱhukhu kha Burchell zebra, mountain zebra dzi na zwigwada zwivhili zwine zwa vha fhasi hadzo ndi Cape mountain zebra na Hartmann’s.

Zwo no Takadza nga ha Mbiḓi

Ahuna mbiḓi mbili dzine dza vha na mavhala ano fana u nga kha magunwe a muthu na mbiḓi mavhala ayo ndi ayo i yoṱhe. Burchell zebra ndi mbiḓi ya lushaka lwa Botswana, I wanala kha mahaḓa a zwiambaro zwa masole ashango.