Weeping Boer Bean

© Roger de la Harpe

Igama

Weeping Boer Bean [Schotia brachypetala]

Amagamawo amanye

Huilboerboon, Tree Fuchsia, and African Walnut

Isingeniso

Ubuhle bamathuthumbo bunamabala akhanyako begodu akheke njenge bhegere, amatlhurhelo kanye namagatjaa amancani. Amathuthumbo la akhiqiza amanzana adliwa ziinyoni neenyosi amanengi, nevame ukurhuthuka nofana atleleze ukusuka emathuthumbeni, begodu lokho kungaba msusa wegama lomuthi elibizwa ngalo, elithi:Weeping Boer-bean nofana i-Huilboerboon ngelimi le-Afrikaans.

Ihlathululo

Umhlobo lo wesimilo i-Weeping Boer-bean muhle, ukhula ngesilinganiso esiphakathi ukuya kesomuthi omkhulu nokusabala kwawo okubanzi, unamagatja aminyeneko, kanye nomqhelo orondo. Unencenye yomuthi osigodo uvamise ukwehlela phasi. Imithi le ingafinyelela ukuphakama okungaba mamitha amasumi amabili nambili, kodwana kanengi ikhula ibemamitha alisumi nanye ukuya kalisumi nesithandathu, kanye nokunaba okusuka emamitheni alisumi ukuya kalisumi nahlanu. Amaqolwawo amarhwarhwa begodu anombala ozotho nofana amlotha okuvangene nozotho.
Amakarawo atjhidelene, kuthi linye limumathe amakari azijameleko angaba mane ukuya kasithandathu akhamba ngamabili, kuthi elinye nelinye libe nencenye yesiphetho enabileko. Unamatlhurhelo anombala obovana ukuya kofana nekhopha nakasesemancani, kuthi nasele amakhulu abe nombala ohlaza satjani okukhanyako begodu ayarhanyazela nasele akhule ngokwaneleko. Eendaweni ezifuthumeleko ezinganambethe, umuthi lo uhlala uhlaza tlabha, kodwana eendaweni ezimakhaza ubamumuthi otjhugulula amakari ngokuthi ulobe amakari isikhatjhana esifitjhani ebusika.

Amathuthumbo

Amathuthumbo anombala onothe ngobubovu obungeneleleko, begodu akhiqizeka ngobunengi, emagatjeni aqinileko nencenyeni yehlokwawo kanye nesigodweni ngesikhathi sethwasa hlobo (ngoRhoboyi ukuyela kuSinyikhaba). Isikhathi sawo sokutlhurha asikajayeleki ngokuthi kunokwenzeka bonyana umuthi osele ulungele ukutlhurha ungabonakala ukude nawolo ongakhombisi amatshwayo wokutlhurha. Ukungakajayelekokhu kukara khulu iinyoni ezidla amanzana wamathuthumbo, ngokuthi kuqinisekise ukutholakala kokudla kwesikhathi eside.

Isithelo

Isithelo sawo siqinile, sisipara, sisigojwana, singaphakathi kwesikhwanyana sombala ozotho okumnyama, imbewu yona inombala ozotho okumthuthu ubukhulu obubalelwa emamilimitheni amasumi amabili wobubanzi kanye nencenye eyingutjana embese imbewu yombala osarulana ebonakala lula. Isikhwanyanesi sihlukanisekela emthini begodu sikhula ngokwaneleko ngokukhamba kwehlobo ukuyela esiruthwaneni (Mhlolanja ukuya kuMrhayili).

Umsebenzawo

I-Schotia brachypetala irhola ngokubanzi khulu iinyoni, iinlwani kanye neenunwana begodu unjalo nje unetjhada, wanda ngeenyosi khulu nawutlhurhako. Iinyoni ezidla amanzana wamathuthumbo, khulukhulu iinyoni zelanga, iinyosi kanye neenunwana zidla amanzana la. Iinyoni eziphila nangokudla iinunwana, zizibamba lokha naziqothele amatlhurhelo. Abodoyi, iimfene kanye neenkghabu zidla amathuthumbo, begodu iimfene zidla nembewu, iinyoni zona zidla ingutjana embese imbewu kuthi amakari adliwe khulu ziinyamazana kanye nemihlobo yabobhejana abanzima badla namaqolo. Abavakatjhi bazo balindeleke eenciwini zeenlwani.
Umuthi lo i-Schotia brachypetala awukadumi ngokuhlobisa kwaphela, nokho uneminye imisebenzi embalwa owenzako. Ukubiliswa kwamaqolwawo kwenzelwa ukulapha isilungulela kanye nebhabhalazi. Umvango wamaqolo kanye nemirabhu usetjenziselwa ukuqinisa umzimba kanye nokuhlanza ingazi emzimbeni, ukulapha ivalo ehliziyweni kanye nokurhuda, kanye nama-saunas. Imbewawo iyadliwa ngemva kokuyibasa, begodu nanyana anezinga eliphasi lamafutha kanye nezakhamzimba nje, nokho ane-carbohydrate enengi. Kuthiwa abantu abakhuluma amalimi athathwa ngokuthi yi-Bantu nalabo be-Europe bakade kanye nabalimi bakhe babasa incenye emumethe imbewu esele ikhule ngokwaneleko begodu badla imbewu engaphakathi, nekusisenzo ebasifunde esitjhabeni sama-Khoikhoi. Amaqolo angasetjenziselwa ukwenza idayi, ebovu eqarheke ngezotho nofana yombala obovu. Amaplankawo asezingeni eliphezulu, begodu alungele khulu ifinitjhara.
Igodo elincenye engaphasi kwamaqolo inombala obukhobe okuvangeke ngomlotha begodu asihlali isikhathi eside nasinga nakekelwako. Incenye yangaphakathi yegodo inombala omnyama, pheze onzima, uqinile, ubudisi ngokulingeneko begodu awudliwa mumuhlwa ngebanga lendlela ongayo begodu sele usetjenziselwe khulu ifinitjhara kanye namaplanka asetjenziselwa ukwenza ifluru. Kuthiwa muhle khulu naziza ekwenzeni iinkoloyana nofana iinkarana begodu ukhewafunelwa lokho khulu.

Indawayo yemvelo

Umhlobo lo i-Weeping Boer Bean womuthi utholakala eendaweni ezifuthumeleko ezimahlathi, hlangana nemithi enokutjhugulula amakari emahlathini aminyeneko kanengi emibundwini yemilambo kanye nemirhobeni nofana emangweni womuhlwa.

Lapho itholakala khona

Itholakala eendaweni eziphasi ukusuka Umtata ePumalanga Kapa, ukudlula KwaZulu-Natal, Swaziland, Mpumalanga, Northern Province kanye ne-Mozambique kanye ne-Zimbabwe.

Igama lesi-Latin

Schotia brachypetala.
Igama elinqophileko lesimilwesi i-brachypetala lihlathulula ukuba nencenye esipara engefitjhani, ngelimi lesi-Greek begodu kuhlathulula amathuthumbo ahlukileko ukusuka emhlobeni we-Schotia incenye esipara yawo inciphisekileko ukuthi ibe yincenye emumuda omqophilwelo.