UkutIhadlhulwa kwaBokholo

©Karl Svendsen
Iinyoni ezizumako kanye nabokholo zivamise ukupharwa ngomlandu ngokungakafaneli wokubulla ifuyo encani ngebanga lokobana ziragela phambili nokudla iinlwane ezifileko, okungafani nabojakalasi nama-caracal ezizifihla msinya lokha nazizwa abantu. Abokholo zinyoni ezidla inyama, njeke zidla iinlwane ezifileko. Ngesikhathi sokobana imvu esikazi ibelethe ngesinye isikhathi ziyayilinda iqede ukubeletha zikhona zidla lokhu okuphuma naziqeda ukubeletha.
Inyoni i-Verreaux (Aquila verreauxii) nanyana ukholo onzima uvamise ukutholakala eentabeni kanye nendaweni ezinamatje e-Africa. Inyoni ezinzimezi, zinenyawo ezisarulana, umlomo oqijileko ohagako kanye no-V omhlophe emgogodleni. Ukholo omdala uyi-78 cm ukuya ku-90 cm ngobude, namaphiko ayi-181 ukuya ku-219 cm. Bakha iindleke zabo ematjeni begodu basebenzisa isidlekeso iminyaka eminengi.
Abokholo bomhlobo i-(Polemaetus bellicosus) bokholo abakhulu ukubadlula boke e-Africa, batholakala enarheni ezivulekileko kanye nemahlathini. Iindleke zabo zinengodo ezikulu begodu zakhiwe ngaphasi kwemithi emide. Abokholo abadala banomzimba onzotho ngebala phezulu kanye nenyawo ezinzima. Ngaphasi bamhlophe nokunzotho babenamatjhatjhani afika eenyaweni. Imilomo yabo iyahaga begodu iqinile, begodu inombala onzima lokha amazipho wabo anombala ohlaza kwesibhakabhaka onga usamlotjhana namazipho amakhulu. Abokholo abadala bayi-78 ukuya ku-98 cm ngobude banamaphiko ahlangana kwe-188 ukuya ku-260 yama-cm. Abokholo ama-Rock dassies (hyrax) badla i-90% yokudla kwabo, lokha imiqasa, kanye nenyoni zomango kukudla kwabokholo bomhlobo we-martial eagle.

Indlela Ababulala badle Ngayo

©Nigel Dennis
Abokholo bomhlobo wama-Martial kanye ne-Verreaux bayingozi efuyweni encani. Lokha nabadala umonakalo kuvamise kobana udalwe bokholo abanganalo irhono lokuzuma begodu abalambe khulu. Lokha nabahlasela ifuyo nokungakavami, ifuyo ehlaselweko iba nobudisi obungaphasi kwe-5 kg.
Islwane esihlaselweko kuvamise kobana kube yikuku nanyana imvu begodu lezo ezincani ezinamalanga ambalwa ziphila. Abafuyi benkomo akunanto ekufanele bayisabe ngebanga lokobana amakonyani makhulu khulu ngitjho nokholo omkhulu ngeze awaguga.
Abokholo babulala ngamazipho wabo, babetha ifuyo ehloko nanyana bayirhame. Bayibhoboza eskhunjeni nanyana ebuqotjheni, ngemva kwalokho bayingware iphume umvuvu omkhulu ngaphasi kwesikhumba, lokhu kungabalitjhwayo lokobana gade kukhona ukholo nanyana ubulele ifuyo leyo. Khumbula bona amatjhwayo wokudla akatjengisi bona ifuyo ibulawe slwane esinjani.
Lokha abokholo nabadlako, bahluba uboya obunengi. Bavamise ukudla ukusuka ngemva baye ngaphambili bafike ehloko.
Badla maphaphu, ihliziyo kanye nezitho zomzimba zangaphakathi amathumbu abawadosa emgodini abawuvulileko. Ngomlomabo badla nenyama eduze kwamathambo batjhiya umzimba umathambo ahlwengekileko.

Ukubatlhogomela

©Roger de la Harpe
Abokholo kanye nenyoni ezizumako zinyoni ezivikelweko, njeke akukafaneli zibulawe. Nange unobufakazi bokobana ukholo ubulele ifuywakho, abafuyi kutlhogeka bona bathinte abaphathimthetho bezokutlhogonyelwa kwemvelo abahlala eduze naye nanyana usiyazi azokurhelebha ukufudusa ukholo loyo. Yomibili imihlobo yabokholo le i-martial kanye ne-Verreaux zihlala endaweni ezikulu, njeke ukubakhona kwazo kuzokurhelebha ukuqeda amakhondlo endaweni. Njeke kuhle ukubatlhogomela labo abahlala ngekhenu.
Ukutlhogonyelwa kuhle kwefuyo kungenza bona abokholo bangagcini sele bafuna ukudla ifuywakho. Abafuyi bangenza lokho ngokobana babe namaputwana wezimvu ambalwa eenkhathini ezihlukeneko zonyaka ukwenzela bona barhone ukuzitlhogomela. Imihlambi yezimvu kufanele ingabekwa eduze kwesidleke sakakholo, kodwana ibekwe eduze kwekhaya nanyana lapha kunabantu khona. Umelusi angarhelebha ukuvikela ifuyo encani nange idla endaweni evulekileko kude nekhaya. Izimvu ezisikazi ezilahla amaputwanazo kufanele zibulawe. Iinkukhu kufanele zihlale zivalelwe.

Translated by Busisiwe Skhosana