Ulithoma njani Irhwebo Lokufuya Iinyosi

© Chris Daly
Ukufuya iinyosi kungabamdlalo owangaphandle okarisako, kodwana kungabalirhwebo eliletha inzuzo. Abafuyi beenyosi abazifuya ngomcopho wokwenza inzuzo bazokurhona kobana basabalalise imisebenzi yoku-pollinator imikhiqizo ehlobene neenyosu efana neliju, i-propolis kanye ne-wax begodu zingarhona ukufundisa abafuyi abatjha beenyosi. Ukufuya iinyosi, nanyana kunjalo, msebenzi obudisi kodwana kupha ngitjho nomfuyi wazo osathomako inzuzo yeliju.
Ihlangano ye-South African Bee Industry Organisation (SABIO) uhlukanisa hlangana nabantu abafuya iinyosi njengomdlalo nanyana njengento ebayithandako (lapha banezindlu zeenyosi eziyi-100) kanye nalaba abazifuyela ukurhweba ngazo lapha bafuye iinyosi ezihlangana ezinezindlu ezihlangana kweziyi-10 ukuya ku-150. Izindlwezi kuvamise bona zibekwe bezitlhogonywelwe mzima oma-co-operative nanyana ama-project wokuthuthukisa umphakathi.
Ngaphambi kokobana uthome irhwebo lokufuya iinyosi, khumbula lokhu: Ukufuya iinyosi kufana nokufuya ezinye iinlwane - kufanele uzitlhogomele, ngokuqiniseka bona ziphilile, begodu ziphephile, zinikudla, amanzi nokobana kunesikhundla sokobana zikhule. Godu, ukufuya iinyosi kungabamsbenzi omkhulu. Ukutlhogomela izindlu zeenyosi kumsebenzi obudisi. Uzokutlhoga ukutlhogomela izindlu ezibudisi ezizele iliju, bogodu ukufudusa iinyosi uzisusa ku-apiary to apiary for pollination. Ehlobo, uzokutlhoga ukuhlola izindlu zeenyosi qobe veke - ukuze ubone bona umhlambi sele uneendlovukazi ezincani na, iinkhundla ezaneleko zokubana zingezelele abentwabazo nokuhlola bona aziguli na.

Izinto Ozitlhoga Ukufuya Iinyosi

©Chris Daly
Lokha nawuthoma ukufuya iinyosi, uzokutlhoga izinto ezine:
Uzokutlhoga ukufunda ngeenyosi kanye nokuzifuya. Into yokuthoma okuzokufanela bona uyizwisise kokobana uhleleke njani umhlambi weenyosi. Uzokutlhoga ukwazi kobana umkhumbulo wazo usebenza njani, amalwelwe weenyosi, imisebenzi yeenyosi ezihlukeneko ezindlwini zazo nokobana iinyosi zibuthelela njani ukudla ebhodulukweni.
Into yesibili umfuyi omutjha weenyosi utlhoga indawo lapha azokubeka khona izindlu zeenyosi. Lokhu kungabasengadini, emithini (isibonelo i-eucalyptus) nanyana esimini yeentjalo ezihlumako (isibonelo ama-anyanisi).
Kwesithathu abafuyi abatjha beenyosi bazokutlhoga izindlu zeenyosi kanye nomhlambi wazo. Izindlu ezihle zeenyosi zenza bona kubelula ukuzitlhogomela, begodu zizokwenza bona iinyosi ziphephe begodu zirhone ukwakha amakhekheba ezizokukhulisela kizo abantwabazo.

Kokugcina kuqakathekile ukobana ube nezambatho ezivikela ukulunywa zinyosi begodu namanye amathulusi wokusebenza eenyosini.

Qiniseka bona awuna-allergy yokulunywa ziinyosi. Khumbula, kuvamise bona umuntu one-allergy yokulunywa ziinyosi angatjengisi lokha inyosi imluma kokuthoma, i-allergy ingathoma ukuzitjengisa lokha nasele ulunywe kanengi. Khuluma nodorhodere wakho ukwenzela bona uhlale unenhlahla ezifaneleko.
Boke abafuyi beenyosi batlhoga ukuzitlolisa emnyangweni wezokulima-/Department of Agriculture, Forestry and Fisheries (DAFF). Ungazitlolisa hlangana kwezi-1 zaka Tjhirhweni kanye nezi-31 zakaNtaka smahla. Zuma i-DAFF uzokurhona uthola ifomu lokuzitlolisa.

Translated by Lizzy Shongwe