Ḓivhazwakale ya Limbo lwa Lushaka lwa Afrika Tshipembe

Nga nwedzi wa Lambamai nga dzi 20 1994, vhe vha vha vha muprisidenthe zwenezwiḽa vho- FW De Klerk, vho ḓo amba uri Afrika Tshipembe hu do vha na nyimbo mbili dza lushaka.

©Eric Miller

Dzine dza vha dzi tevhelaho, Nkosi Sikelel’ iAfrika (Mudzimu vha fhaṱutshedze Afrika) na Die Stem van Suid-Afrika (mbidzo ya Afrika Tshipembe). Hezwi ho vha tshipiḓa tsha muvhuso wa 1993, Section 248 (1) na Section 2. M

usi ro sedza section 4 ya mulayo muswa wa Afrika Tshipembe, we wa ḓo sainiwa uri u dzhene kha mulayo Sharpeville nga nwedzi wa Nyendavhusiku nga dzi 10 1996, ha pfufhifhadziwa na u ṱanganisa ha Nkosi Sikelel’ iAfrica na Die Stem van Suid Afrika ndi zwone zwine zwa vha luimbo lwa lushaka zwa zwino. Sa zwe zwa ambiwa nga vha muvhuso nga mbalo ine ya ri No. 18341, nga nwedzi wa Tshimedzi nga dzi 10 1997.

Die Stem van Suid Afrika

Die Stem van Suid-Afrika (mbidzo ya Afrika Tshipembe) yo vha yo nwaliwa nga CJ Langenhoven nga Shundunthule 1918,sa tshirendo. Reverend ML de Villiers, a kona u ita sa muzika nga 1921. Musi hu tshi khou valiwa tshifhinga tshothe i tshi fhedza u tamba kha SABC ho vha hu tshi tambiwa dzoṱhe God save the King na Die Stem.

Lwa u tou thoma hu tshi imbiwa Die Stem lwa mulayo ho imiswa na fulaga ho vha nga dzi 31 dza Shundunthule nga 1928 Cape town. Naho zwo ralo zwo vha hone fhedzi nga 1957 nga dzi 2 dza Shundunthule, he muvhuso wa ḓivhadza uri Die stem ndi yone luimbo lwa lushaka lure mulayoni, ndi kha honoyo nwaha we vha ḓo kona u wana pfanelo dza u ganḓisa. Nga 1959.

Luimbo lwa lushaka lwa kona u tendiwa phalamendeni. Luimbo holu musi lu tshi khou ya kha luisimane, mbidzo ya vhathu vha Afrika Tshipembe, lwo vha lone luimbo lwa lushaka nga 1952, he lwa ḓo tendelwa u shumisa lwa mulayo.

Nkosi Sikelel' iAfrika

Enoch Sontonga,mufunzi wa kereke ya a Methodist, ndi ene we a ḓo bveledza tshiṱanza tsha u thoma tsha Nkosi Sikelel' iAfrika sa luimbo lwa tshi Xhosa. Ha kona u ḓa hune lwa vha lu tshi khou imbiwa nga tshi sotho ha Nkosi Sikelel' iAfrika, zwine zwo ganḓiswa nga 1942, zwo nwaliwa nga Moses Mphahlele.

Nkosi Sikelel' iAfrika lwo mbo ḓi vha luimbo lune lwa ḓivhea vhukuma nga murahu ha musi lu tshi imbiwa kha munwe wa mushumo Johannesburg lwo rangiwa phanḓa nga vho- Reverend JL Dube's Ohlange kha khwaira ya mazulu. Nga murahu lwa vha luimbo lune lwa imbiwa huna miṱangano ya zwa polotiki, sa mushumo wa u ḓi khuthudza nga zwifhinga zwa muvhuso wa tshiṱalula.

Nga nḓowelo tshiṱanza tsha u thoma tshine tsha imbiwa nga tshixhosa kana zulu ha kona u ḓa ha tshi sotho. Naho zwo ralo, Nkosi Sikelel' iAfrika a i tou vha na hune ha pfi yo ima hone kana hune wa nga kona u zwiisa kha lunwe luambo, na maipfi ahone aya fhambana ubva nga vhupo uya kha vhupona zwiiwa uya kha zwiitwa.

Maipfi one one

Hei ndi inwe ya tshipiḓa tsha luimbo lwa lushaka, yo ṱanganisa Nkosi Sikelel' iAfrika na Die Stem/mbidzo ya vhathu vha Afrika tshipembe,hune huna zwinwe zwo iswaho kha lunwe luambo zwo tingeledzwa:

isiXhosa and isiZulu
Nkosi Sikelel' iAfrika
(mudzimu vha fhaṱutshedze Afrika)
Maluphakanyisw' uphondo lwayo,
(a tshi khou gonyisela nnṱha vhugala hawe)
Yizwa imithandazo yethu,
(a pfe dzi thabelo dzashu)
Nkosi sikelela, thina lusapho lwayo
(mudzimu vha fhaṱutshedze, riṋe vhana vhawe)
Sesotho
Morena boloka setjhaba sa heso,
(mudzimu vha tsireledze tshitshavha tsha vho riṋe)
O fedise dintwa le matshwenyeho,
(vha fheleise dzi nndwa na dzi khakhathi)
O se boloke, O se boloke setjhaba sa heso,
(vha ri tsireledze, vha tsireledze na tshitshavha tshashu)
Setjhaba sa South Afrika - South Afrika.
(tshitshavha tshashu Afrika Tshipembe - Afrika Tshipembe)
Afrikaans
Uit die blou van onse hemel,
(ri tshi khou takuwela kha ḽiṱaḓulu ḽashu ḽa lutombo)
Uit die diepte van ons see,
(ri tshi bva vhudzivhani ha lwanzhe)
Oor ons ewige gebergtes,
(na kha dzi thavha dzashu dza lini na lini)
Waar die kranse antwoord gee,
(hune havha na miungo)
English
Sounds the call to come together,
(Ri vhidzelela vhathu vhoṱhe uri vha kuvhangane)
And united we shall stand,
(Ri vhathihi ri ḓo ima)
Let us live and strive for freedom,
(Kha ri tshile ri konḓelele roṱhe)
In South Africa our land.
(Kha Afrika Tshipembe ḽa vho riṋe)

Mulayo wa u Tevhela Luimbo lwa Lushaka

©Eric Miller
Luimbo lwa lushaka lu fanela u imbiwa hu tshi khou sumbedziwa ṱhonifho. Vhoṱhe vho ima vha tshi khou luvha na zwanḓa zwo ima nga matungo avho vha tshi khou ralo u imbelela Arali wo ambara munwadzi u fanela u u vula.Translated by Khalirendwe Nekhavhambe